Ukratko o našem župnom zboru

Crkveno zborno pjevanje u Našicama ima dugu tradiciju. Kroz povijest su zborovođe bili fratri ili časne sestre, a od 1994. g. crkveni zbor u Našicama vodi prof. Marijan Slakić, prva svjetovna osoba u toj ulozi.

Zbor danas broji oko četrdesetak  članova. Osim što mise nedjeljom u 11 i blagdanima čini svečanijima, zbor je održao i  puno koncerata u našoj crkvi, ali i mnogim crkvama i dvoranama u Hrvatskoj. Za istaknuti je nastup u Koncertnoj dvorani «Lisinski» u Zagrebu povodom 100. obljetnice Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (2000. g.)  Često surađuje i s drugim glazbenicima: tamburaškim orkestrom HKD «Lisinski», gitaristom Darkom Silađijem, orguljašima Zvonimirom Jurčevićem, prof. Dariom Vlajnić, sopranisticom prof. Vesnom Jaić, mezzosopranisticom Blaženkom Targuš i dr.

Osim nastupa, zboraši se ugodno druže i na brojnim izletima i hodočašćima.

Za život jedne župe svakako je važno imati dobar i brojan crkveni zbor. Stoga Vas pozivamo da se pridružite jer tko pjeva dvostruko moli.

Probe zbora su utorkom poslije večernje svete mise.

Image

Sekcija sv. Bernarda PD “Krndija” Našice

planinari

Pri planinarskom drušvu “Krndija” u Našicama je 10. listopada 1994. godine osnovana Sekcija sv. Bernarda. Svaki je član društva ujedno i član Sekcije, ukoliko sudjeluje u programu njezina rada.

Zašto planinarenje povezati s vjerom i zašto sv. Bernard? 

Planinarenjem, uspinjanjem dolazimo do svoga cilja, odredišta, planinarske kuće, željenog vrha. Za postizanje oga krajnjeg cilja moramo uložiti i određeni, veći ili manji fizički napor, proliti znoj, namučiti se, izaći iz svoje svakodnevice, žrtvovati svoj komoditet i komfor te svakako imati i određenu psihičku stabilnost. Zato je planinarenje toliko slično našim svakodnevnim životnim putovima, na kojima također, ako želimo doći do nekog cilja, nekog životnog vrhunca moramo uložiti određeni napor. Zato je jasno zašto na planinskim vrhovima stoje križevi, često čak i pravi spomenici, i kada se uspinjemo nekom vrhu, sve smo bliži križu, Bogu. Isto je tako i s našim životnim putovima, sve smo bliže krajnjem cilju.

U programu rada PD “Krdnija” uvršten je i program rada Sekcije pa ističemo neke godišnje aktivnosti, koje su sad već tradicionalne:

  • sudjelovanje na Pohodu mira na Sv. Geru (u siječnju);
  • Našički planinarski križni put (prvi je održan 1994. godine);
  • ostali planinarski križni putovi (samoborski, pleternički, biskupijski);
  • hodočašće u Mariju Bistricu pješačenjem od Zagreba (prvo je održano 1993. godine);
  • Gospa od Suza u Pleternici (31. kolovoza);
  • hodočašće na Trsat uz planinarenje po Gorskom Kotaru (prvo je održano 2001. godine);
  • polaganje vijenaca na Crni potok (na Dušni dan).

Uspješno surađujemo s Katoličkim planinarskim društvom “Stanko Kempny” iz Zagreba, Planinarskom bratovštinom sv. Bernarda iz Samobora, Planinarskom udrugom sv. Franje pri FSR-u iz Zagreba, te sekcijama sv. Bernarda iz Pleternice, Bjelovara, Ferdinadovca, Koprivnice.

Pridružite nam se!

                                                                                                   Slavko Žagar

Sveti Bernard iz Aoste je živio u 11. stoljeću i djelovao u Aosti, gradiću na talijansko-francuskoj granici. Kako se Aosta nalazi u Alpama, okružena velikim vrhovima i planinama, on je znao dočekivati izmorene i iscrpljene putnike koji su prelazili planinu.

Radi toga je dao izgraditi i planinarska utočišta na glavnim prijevojima, a glavni je prijevoj Gran San Bernardo sa svojim gostinjcem koji je i danas u funkciji.

O štovanju sv. Bernarda govore mnogobrojne biskupije i planinarske crkvice posvećene njegovom imenu.

Planinari katolici, kao i ljudi koji žive u planinama, uzeli su ga za svoga zaštitnika. 

Što je Franjevački svjetovni red?

ImageDraga braćo i sestre u Isusu Kristu! Srdačno vas pozdravljam s hvaljen Isus i Marija! Htjeli bismo vas, dragi prijatelji, upoznati s naravi, svrhom i značenjem Franjevačkog svjetovnog reda. U samom uvodu rekla bih nešto malo i kratko o povijesti franjevaštva.

Sv. Franjo Asiški rođen je u talijanskom gradu Assizi 1182. godine i živio do 1226. godine. Taj čudesni mladi čovjek proročki je odgovorio pozivu svim kršćanima na svetost, o čemu neću sada pisati, ali ću samo naglasiti da je osnovao tri reda u krilu Crkve: prvi red – muški, drugi – ženski i treći red – otvoren svim kršćanima u svijetu iz kojeg su nastali i neki treći samostanski redovi, te oblici posvećene svjetovnosti, kao što su muški i ženski svjetovni institut.

Danas se «TREĆI RED SV. FRANJE», prema novom Pravilu, naziva FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED (FSR). Otvoren je svim vjernicima i pripadaju mu muževi i žene, mladići i djevojke, kao i klerici, te Bogu posvećeni svjetovnjaci. Mnogi ljudi pripadali su i pripadaju i danas FSR-u.

FRANJEVAČKI se zove stoga što osobe koje sačinjavaju zajedništvo u velikoj franjevačkoj obitelji nastoje živjeti Evanđelje u duhu zajedništva, po uzoru na sv. Franju. Nadahnjuje ih Franjin duh; oduševljava i privlači njegova izvornost i jednostavnost.

SVJETOVNI – stoga što osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svojim radnim mjestima vršeći dužnost svojega poziva. U uvjetima svakodnevnog života svjedoče svoju vjeru u susretu sa svim ljudima i sa svime što je stvoreno.

RED – stoga što se radi o crkvenoj ustanovi u kojoj Crkva, sa svojim autoritetom, odobrava način života, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Međunarodni statut i Obrednik, te bdije nad njihovim autentičnim tumačenjem. Želja sv. Franje bila je da jedino pravilo svih franjevaca bude sv. Evanđelje kojega braća i sestre trebaju doslovno prihvatiti i živjeti. Po savjetu Crkve, koju je Franjo poštivao kao svoju duhovnu majku, ipak je napisao i posebno Pravilo. Pravilo je oblik ili uputa za život u duhu Evanđelja i posebne karizme utemeljitelja, a Crkva ga daje i odobrava. Ono je sada redovito kratko i ne podliježe bitnim promjenama. Zadnje je pravilo iz 1978. godine, a svojom ga je apostolskom vlašću 24. lipnja te iste godine, potvrdio papa Pavao VI. Neko se Pravilo konkretno primjenjuje u nekom vremenu određuju Konstitucije i Statuti.

Još bih samo htjela ukratko reći nekoliko reći o naravi i svrsi FSR-a.

NARAV : FSR je organizirana zajednica koja živi na razini mjesne i sveopće Crkve.

Danas u svijetu ima preko milijun članova koji žive franjevačko poslanje po Pravilu sv. Franje. Vodstvo FSR čini Međunarodno vijeće sa sjedištem u Rimu. Braća i sestre, kako se članovi FSR-a međusobno nazivaju, svoje zajedništvo žive u mjesnim bratstvima. Svako mjesno franjevačko bratstvo, područno, te nacionalno ima ministra-služitelja i Vijeće te duhovne asistente, najčešće franjevce.

SVRHA: Po uzoru na svog utemeljitelja sv. Franju, članovi FSR-a obvezuju se dublje ostvarivati krsna obećanja, promicati mir, dostojanstvo ljudske osobe i humanije odnose u društvu. Nadahnuti evanđeoskim duhom radosno susreću braću i sestre, posebice one koji su siromašni i na rubu društva. Kao zajednica iza koje stoji Crkva sa svojim  autoritetom, FSR služi istoj Crkvi u promicanju evanđeoske poruke preko njezinih oblika evangelizacije. Surađuju i stavljaju se na raspolaganje opće i mjesne Crkve. Franjevački svjetovnjaci u životu i radu žele živjeti uzornim obiteljskim životom u jednostavnosti i poštenju u svakodnevnom ophođenju s ljudima, te biti odgovorni i zauzeti u društvenim obvezama. Slijedeći primjer sv. Franje koji je imao poseban osjećaj za sva Božja stvorenja i koji je proglašen nebeskim zaštitnikom ekologije, prednjače i podržavaju sve koji se bore protiv zagađenja prirode i ljudske okoline.

Eto, dragi moji, to bi za sad bilo i previše!

Uvijek željni da Ljubav bude što više ljubljena toplo vas pozdravljamo franjevačkim pozdravom: MIR I DOBRO!

MINISTRA-SLUŽITELJICA Mjesnog bratstva FSR-a Župe NAŠICE

ANĐELA FEGER

1 5 6 7