Donja Motičina

NASTANAK SELA

Motičina se kao naselje prvi put službeno spominje 1229. godine u povelji kralja Andrije II, ugarskog i hrvatskog kralja. Tada se spominje i rijekaMotuchina, prema kojoj je mjesto dobilo ime.

U srednjem se vijeku također spominje i tvrđava Motičina. Posjedu Motičina pripadala su sva sela zapadno i sjeverozapadno od tvrđave. Popis naselja, vlastita župa i postojanje tvrđave potvrđuju da Motičina tada nije pripadala našičkom posjedu. Kod sabiranja papine desetine 1333. godine izričito se spominje da je župnik Motičine dao milostinju.

Nakon oslobođenja od turskog vladanja u Motičini ne postoji više župa. Izgleda da se stanovništvo smanjilo. U dokumentima iz 17. stoljeća govori se o župama koje pripadaju Našicama, i tu se spominje i Donja Motičina. Tijekom povijesti položaj se Motičine kao župe mijenjao nekoliko puta.

Prema prvom popisu iz 1698. godine, nakon turske vladavine, gotovo sva naselja u našičkom kraju imaju mali broj žitelja, pa tako i Motičina koja tada broji samo 10 kućanstava. U 18. stoljeću nastavljeno je obnavljanje i naseljavanje mjesta, tako da je novim popisom utvrđeno 28 kuća s katoličkim hrvatskim stanovništvom. U mjesto su stizali doseljenici, koji su se prilagodili načinu života starosjedilaca, a s vremenom je tako došlo i do porasta stanovnika. U Motičini je 2001. godine bilo 1310 stanovnika.

CRKVA

Prvi spomen o crkvi potječe iz 1333. godine, kada je Motičina bila sjedište katoličke župe. Crkva je podignuta u čast Svih svetih. Dolaskom Turaka u Našice 1541. g. našički franjevci sklonili su se u Motičinu i tu ostali punih 20 godina. Mnoge su crkve  na području Slavonije uništene za vrijeme turske vladavine. Motička je crkva ostala sačuvana jer je bila izgrađena od čvrstog materijala. Ali 4. lipnja 1943. godine, osam mjeseci nakon zadnje obnove unutrašnjosti, crkva je stradala. Izgorio je sav namještaj, tri oltara, klupe, orgulje, toranj, a veliko 317 kg teško zvono palo je i rastalilo se. Crkva je ostala bez krova, ostali su samo stari zidovi. Svojom zauzetošću i požrtvovnošću stanovnici Motičine obnovili su i potpuno iznutra uredili crkvu, koja je bila simbol mjesta stradalog u Drugom svjetskom ratu. Blagoslovio ju je fra Krešimir Kujundžić, upravitelj našičke župe, 4. lipnja 1948. godine kada je proslavljen u njoj blagdan Srca Isusova. Kasnije je uz crkvu sagrađena i kapelanija – manja zgrada na kat za vjeronauk i stanovanje kapelana. I tako je crkva u Motičini potpuno obnovljena, uređena i prilagođena za potrebe vjernika. U ranim je 90-tim crkva ponovno zasjala novim sjajem. Pod vodstvom fra  Franje Tomaševića obnovljen je krov, zidovi su oslikani, kupljene su orgulje, te su na stražnjem dijelu crkve postavljene dvije spomen ploče s popisom stradalih u drugom svjetskom ratu.

ZAŠTITNIK I DATUM PROŠTENJA

U Motičini je proštenje na blagdan Svih svetih (1. studenog). Na taj se dan služe dvije svete mise. Jutarnje bogoslužje je u 8 sati, a glavno misno slavlje u 11 sati.

Osim Svih svetih, u Motičini se naročito štuje i blagdan Srca Isusova. Naime, 1910. godine je na Srce Isusovo padala velika tuča i tada se mjesto zavjetovalo i sagradilo kapelicu. Za blagdan Srca Isusova posebno je svečano. U procesiji nakon misnog slavlja djevojčice u bijelim haljinama prosipaju latice cvijeća ispred kipa Srca Isusova, kojeg nose mladići i djevojke obučeni u narodnu nošnju.

VJERSKI ŽIVOT

Mještani se rado angažiraju u svim aktivnostima vezanim uz Crkvu. Osim  dvadesetak ministranata/tica, te isto toliko čitača, misna slavlja uljepšava veliki, a ponekad i mali crkveni zbor. Voditeljica velikog zbora i sviračica orgulja je Jelena Bijuklić, dok mali zbor uvježba Mirjam Resler. Zvonari su Mijo Martinović i Verica Vrabac.

Motičina danas broji 411 kućanstava. Ima svoju četverogodišnju osnovnu školu, vrtić, te  KUD “Izvor”, koji za Uskrs i Božić uvijek pripremi prigodni program.

RASPORED MISA I OKUPLJANJA

Nedjeljom i blagdanom sveta misa je u 11 sati. Misno slavlje je i u tjednu, svakog petka tijekom školske godine. Ispovijed je svakog prvog petka u mjesecu. Tijekom mjeseca svibnja i listopada obavljaju se svaki dan pobožnosti Majci Božjoj, a tijekom korizme moli se križni put.

Župski vjeronauk je tijekom školske godine za prvopričesnike i krizmanike. Mladi se okupljaju svakog petka poslije večernje svete mise. Biblijski sat je petkom u 19 sati.

SVEĆENICI KROZ POVIJEST

Fra Zvonko Lutrović (1977. – 1984.), fra Vlado Mustač (1984. – 1987.), fra Mladen Majnarić (1987. – 1990.), fra Franjo Tomašević (1990. – 1996.), fra Željko Jurković (1996. – 1999.), fra Petar Žagar (1999. – 2000.), fra Mijo Hrman (2000. – 2002.), fra Josip Šoštarić (2002. – 2004.), fra Bernardin Plantek (2004. – 2006.), fra Ivan Bošnjak (2006. – 2008), fra Josip Anthony Kešina i fra Igor Andrijević, fra Dragutin Bedeničić.

Julija Žigić