Tag Archives: glavna_vijest

ŽUPNE OBAVIJESTI – 6. NEDJELJA KROZ GODINU – 15. veljače 2026.

1. U srijedu smo svečano proslavili blagdan Gospe Lurdske i želimo zahvaliti svima koji su sudjelovali u Devetnici i proslavi blagdana nastavljajući tako stogodišnju tradiciju naše župe. Zahvaljujemo svima koji su se aktivno uključili kroz čitanje, pjevanje i sviranje, moljenje krunice i ostalo. Svima koji su darivali hranu i novčane priloge za sjemenište zahvaljujemo u ime naših mladih koji se pripremaju i školuju da postanu franjevci i svećenici.

2. Sutra započinjemo slaviti mise u bolničkoj kapelici, svaki ponedjeljak u 17 sati. Detaljan raspored će biti postavljen na vratima kapelice.

3. Sutra započinju Zaručnički Susreti, tj. Tečaj priprave za kršćanski brak. Svi zaručnici će najprije sudjelovati na svetoj misi u 18:30 sati, a zatim će nastaviti predavanje u dvorani Emaus. U vaše molitve preporučamo njih kao i sve mlade koji se pripremaju za ženidbu.

4. Utorkom molimo Antunovsku pobožnost, četvrtkom je redovito Euharistijsko klanjanje, a župni vjeronauk je po uobičajenom rasporedu.

5. U srijedu je Pepelnica ili Čista Srijeda, početak korizmenog vremena. U crkvi će biti tri mise: u 7, 9 i 18:30, a pod svakom misom će biti obred Pepeljenja. Toga dana je obvezatan post i nemrs.

6. Pobožnost Križnoga Puta u korizmi molimo petkom u 18 sati u crkvi. Nedjeljom molimo Križni Put u Aleji Lipa u 15 sati, a sljedeće nedjelje će čitati članovi Franjevačke Mladeži.

7. Po odredbi našega biskupa svakog korizmenog petka, uz večernju misu, prikupljati će se milostinja namijenjena za najsiromašnije u našoj biskupiji.

8. Sljedeće nedjelje naš župni Caritas započinje svoju korizmenu akciju.

9. Svake nedjelje u korizmi s početkom u 18 sati održavati će se Korizmene Kateheze za sve vjernike. Sve teme su posvećene sv. Franji Asiškome čiju jubilarnu godinu slavimo, a voditelj će biti fra Vinko.

10. Poslužite se novim brojevima vjerskog tiska.

ŽUPNE OBAVIJESTI – Peta nedjelja kroz godinu – 8. veljače 2026.

1. U našoj crkvi do utorka traje tradicionalna Devetnica Gospi Lurdskoj. Svaki dan u 18:00 sati molimo svečanu pobožnost krunice kod spilje Gospe Lurdske, a nakon toga je sveta misa s propovijedi. Od ponedjeljka će nam gost propovjednik biti fra Antonio Kirin iz Požege.
Po starome običaju kroz cijelu devetnicu prikupljamo darove u naravi (tj. hranu i suhomesnato) kao i novčane priloge za sjemenište, te zahvaljujemo svima koji su darovali za tu svrhu.
U utorak je blagdan bl. Alojzija Stepinca i posljednji dan naše Devetnice, a nakon večernje mise, u predvečerje Svjetskog dana bolesnika, biti će mogućnost primanja sakramenta bolesničkog pomazanja za sve koji su u potrebi.

2. Župni vjeronauk je po redovitom rasporedu.

3. U srijedu je blagdan Gospe Lurdske. U našoj crkvi će biti tri mise: u 7, 9 i 18:30 sati, a u bolničkoj kapeli će biti misa u 11 sati za sve djelatnike i pacijente.
Večernji program u crkvi započinje krunicom u 18 sati nakon čega slavimo svečano euharistijsko slavlje, a zatim je procesija sa svijećama do kipa Bezgrešne gdje ćemo moliti posvetnu molitvu i primiti završni blagoslov. Svijeće za procesiju možete donijeti od kuće ili ih kupiti na štandu našega Caritasa.

4. U četvrtak je Euharistijsko klanjanje nakon večernje mise.

5. U subotu je sv. Valentin i kirvaj je u Podgoraču, a središnje misno slavlje je u 11 sati.

6. Sljedeće nedjelje pod misom u 11 sati, u našoj župi ćemo zajednički slaviti obred Obnove vjenčanih zavjeta. Molimo bračne parove koji žele sudjelovati da se do srijede prijave u sakristiji ili u župnom uredu. Molimo sve prijavljene da taj dan dođu 15 minuta prije mise zbog dogovora.

7. Traju upisi za župno hodočašće u Poljsku koje će biti krajem mjeseca svibnja. Sve informacije imate na oglasnim pločama, a prijaviti se možete u župnom uredu ili fra Vinku.

8. Do 15. veljače dužni smo javiti u Biskupiju broj gostiju koje možemo primiti za Susret Hrvatske Katoličke Mladeži. Molimo sve one koji žele biti domaćini mladima da se prijave do subote u naš župni ured ili donesu ispunjenu prijavnicu. Zahvaljujemo svima koji su se do sada prijavili.

9. Poslužite se novim brojevima vjerskog tiska.

ŽUPNE OBAVIJESTI – 4. NKG – 1. veljače 2026.

1. Danas pod misom u 11 sati slavimo nakanu Za dobročinitelje crkve i samostana, te tako zahvaljujemo Bogu za sve dobro koje vi, naši vjernici, činite za župu i crkvu.

2. Sutra je blagdan Svijećnice i u našoj crkvi će biti tri mise, a uz svaku misu će biti i obred blagoslova svijeća koje možete kupiti od volontera našega Caritasa.

3. Sutrašnjim danom započinje tradicionalna Devetnica Gospi Lurdskoj. Svaki dan u 18:00 sati molimo svečanu pobožnost krunice kod spilje Gospe Lurdske, a nakon toga je sveta misa s propovijedi. Počevši od srijede imati ćemo i razne gostujuće propovjednike. Zajednice i grupe iz naše župe će se svakodnevno izmjenjivati u predmoljenju krunice, a raspored imate na plakatima, te vas molimo da pogledate. Također, kako je već stari običaj, kroz cijelu devetnicu prikupljamo darove u naravi (tj. hranu i suhomesnato) kao i novčane priloge za sjemenište.
Tijekom devetnice nema Antunovske pobožnosti niti klanjanja četvrtkom.

4. U utorak je blagdan sv. Blaža, te će u crkvi biti tri mise, a uz svaku misu će biti i obred blagoslova grla – grličanje.

5. Ovaj tjedan započinje župni vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike po redovitom rasporedu, te molimo djecu da budu redoviti u pohađanju.

6. Petak je prvi u mjesecu te ćemo imati cjelodnevno klanjanje od jutarnje mise do 17:30 kada ćemo moliti pobožnost Srcu Isusovu i zaključiti klanjanje s blagoslovom.

7. Za dva tjedna, 15. veljače pod misom u 11 sati, u našoj župi želimo svečano i zajednički proslaviti obred Obnove vjenčanih zavjeta. Stoga molimo sve bračne parove koji žele sudjelovati da nam se jave u župni ured kako bi se mogli organizirati. Pozvani su svi koji ove godine slave okruglu obljetnicu bračnog života – npr.: 10, 15, 20, 25, 30, itd….

8. Traju upisi za župno hodočašće u Poljsku. Hodočašće organiziramo u suradnji s Katoličkim liječničkim društvom iz Našica. Sve informacije imate na oglasnim pločama, a prijaviti se možete u župnom uredu ili fra Vinku.

9. Poslužite se novim brojevima vjerskog tiska.

10. Danas je prva nedjelja u mjesecu kada molimo za duhovna zvanja i darujemo svoj dar za uzdržavanje mladih koji su prihvatili Božji poziv.

Župne obavijesti – nedjelja, 25. siječna 2026.

1. Ove nedjelje se u cijeloj crkvi slavila Nedjelja Božje Riječi koju je ustanovio papa Franjo kako bismo si posvijestili važnost Svetoga Pisma, te redovitog čitanja i razmatranja Božje Riječi.
2. U utorak je Antunovska pobožnost, a u četvrtak je redovito Euharistijsko klanjanje.
3. U srijedu navečer u 19:30 h u dvorani pokraj župnog ureda susret je obiteljske zajednice na koju su pozvani svi bračni parovi, ali i zaručnici koji se pripremaju za sakrament braka.
4. U petak navečer bit će susret krizmanika s našim framašima u dvorani Emaus s početkom u 20h.
5. Najavljujemo župno hodočašće u Poljsku od 27.5-31.5. ove godine. Hodočašće se organizira u suradnji s katoličkim liječničkim društvom iz Našica. Više detalja možete pronaći na oglasnim pločama, a prijaviti se možete u župnom uredu ili fra Vinku.

ŽUPNE OBAVIJESTI – 2. NEDJELJA KROZ GODINU – 18. siječnja 2026.

1. Ove nedjelje započinje molitvena osmina za jedinstvo kršćana i traje tjedan dana. U tom vremenu smo pozvani u svojim molitvama uključiti prošnju za jedinstvom koje je Gospodin Isus želio da vlada među svima koji ispovijedaju njegovo Ime. Također se u molitvama sjetimo i progonjenih kršćana na mnogim stranama svijeta.

2. U ponedjeljak je godišnje klanjanje u susjednoj nam župi u Podgoraču gdje je središnje misno slavlje u 11 sati.

3. U utorak je Antunovska pobožnost, a u četvrtak je redovito Euharistijsko klanjanje.

4. Objavljeni su termini i novosti vezane uz Zaručničke susrete, tj. Tečajeve za pripravu za brak, te molimo sve zainteresirane da informacije pogledaju na oglasnim pločama.

5. Prošle subote, 10. siječnja, papa Lav je proglasio posebnu jubilarnu oprosnu godinu povodom 800-te godišnjice preminuća sv. Franje Asiškoga. U svim franjevačkim crkvama, a to znači i u našoj crkvi, moguće je izmoliti potpuni oprost za sebe, za svoje pokojne ili za duše u čistilištu. To se može učiniti svaki dan do 10. siječnja 2027. godine, a uvjeti su sljedeći: ispovijed, misa i pričest, pohod franjevačkoj crkvi, molitva Vjerovanje i Oče Naš, te još jedna molitva na nakanu Pape.

6. Tijekom blagoslova obitelji dijelili smo letak koji je napisao i poslao naš biskup Ivo. U letku imate također i prijavnicu za smještaj gostiju u vrijeme Susreta Hrvatske Katoličke Mladeži koji će biti početkom svibnja u našoj biskupiji. Potičemo sve koji žele biti domaćini mladima neka donesu ispunjenu prijavnicu u župni ured. Od srca zahvaljujemo onima koji su to do sada već učinili!

7. Ako ima još netko da nije bio kod kuće za vrijeme blagoslova kuća, može nam se javiti u sakristiju ili u župni ured te dogovoriti prikladan termin za blagoslov.

8. Poslužite se novim brojevima vjerskog tiska.

9. Katoličke kalendare možete kupiti u sakristiji ili u župnom uredu.

KRŠTENJE GOSPODINOVO – 11. siječnja 2026.

1. U utorak smo završili božićni blagoslov obitelji i kuća. Zahvaljujemo svima koji su nas srdačno dočekali i primili, molili s nama i darovali svoj dar za crkvu. Ako ima još netko da nije mogao primiti blagoslov u određeno vrijeme neka nam se javi kako bi dogovorili odgovarajuće vrijeme.

2. Danas, svetkovinom Krštenja Gospodinova, završava božićno liturgijsko vrijeme. Od sutra će započeti liturgijsko vrijeme „kroz godinu“.

3. Objavljeni su termini i novosti vezane uz Zaručničke susrete, tj. Tečajeve za pripravu za brak, te molimo sve zainteresirane da informacije pogledaju na oglasnim pločama.

4. U utorak je Antunovska pobožnost, a u četvrtak je redovito euharistijsko klanjanje.

5. Poslužite se novim brojevima vjerskog tiska.

6. Katoličke kalendare možete kupiti u sakristiji ili u župnom uredu.

34. NKG – KRISTA KRALJA – 23. studenog 2025.

1. Sutra je misa u bolničkoj kapeli, utorkom je Antunovska pobožnost prije mise, a u četvrtak je Euharistijsko klanjanje.

2. U utorak je blagdan sv. Katarine, te slavimo kirvaj u našoj filijalnoj crkvi u Zoljanu, a također i u susjednoj župi u Orahovici. Središnja misna slavlja u oba mjesta su u 11 sati.

3. U srijedu je obljetnica osnutka Radio Našica te ćemo uz večernju misu Gospodinu zahvaliti za tu godišnjicu i moliti za djelatnike tog važnog medija.

4. Vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike je po ustaljenom rasporedu.

5. Biblijsko Bdjenje, koje će po osmi put biti održano u našoj župi, započinje svetom misom u subotu u 11 sati u bolničkoj kapeli. Svi koji se žele uključiti kao čitači mogu se javiti na kontakt brojeve koji su na plakatima. Također, za vrijeme trajanja Biblijskog Bdjenja, u bilo koje doba dana i noći, svatko može doći u kapelicu i slušati Riječ Božju koja se čita.

6. Za tjedan dana je prva nedjelja Došašća. Toga dana će Caritas naše župe započeti prodajnu akciju za prikupljanje sredstava za siromašne obitelji.

7. Svi koji su zainteresirani da budu domaćini mladima za vrijeme Susreta Hrvatske Katoličke Mladeži u našoj požeškoj biskupiji mogu uzeti informativni listić na kojem pišu najvažnije stvari o tome. Listić možete uzeti na svim izlazima.

8. Katoličke kalendare za sljedeću godinu možete kupiti u sakristiji ili u župnom uredu.

9. Poslužite se novim brojevima vjerskog tiska.

Tečaj priprave za brak u 2025. godini

vjencano_prstenje.688x388_q85_crop_upscaleGodine 2025. u našem franjevačkom samostanu planirani su tečajevi priprave za brak u dva termina:
1.) od 17. do 21. veljače 2025. godine
2.) od 15. do 19. rujna 2025. godine.
Tečajevi se održavaju u pastoralnom centru Emaus (dvorana u dvorištu franjevačkog samostana).
Prvi dan je upis zaručnika, te nije nužno prije toga se prijavljivati za tečaj.
Svaki dan predavanja počinju u 19:30 sati.
Predavači su svećenici, psihologinja, liječnice i bračni parovi.
Tečaj traje pet dana.
Svakoga dana voditelj tečaja daje pečat na potvrdi o sudjelovanju.

Molitva za zaručnike
Oče, najljepše što možemo reći o tebi jest: ti si ljubav.
Sva ljubav na ovom svijetu samo je odsjaj tvoje ljubavi.
Ne može se ostvariti potpuna sreća, nego u tome da se drugoga usrećuje darujući i primajući ljubav.
Zahvaljujemo ti za ove zaručnike koji se cijelim svojim bićem žele darivati jedno drugome,
pokloniti svoj život i ljubav u sakramentalnom i od Boga blagoslovljenom braku.
Njih i sve nas očuvaj od sebeljublja.
Podaj nam da svoju ljubav uvijek mjerimo po tvojoj ljubavi. Amen.

 

Molitva zaručnika
Oče, hvala ti na ljubavi koja je procvala u našim srcima.
Vjerujemo da je ljubav koju osjećamo jedno prema drugome tvoj dar.
Budi uz nas svakoga dana.
Želimo ljubavlju i molitvom nadvladavati neizbježne poteškoće.
Daj da se bolje upoznamo i naučimo jasno izražavati svoje želje i potrebe.
Molimo te da da lijepo i dobro mislimo jedno o drugome i iskazujemo jedno drugome dobrotu i pažnju.
Molimo te za čistoću srca, da iskreno rastemo u pravoj ljubavi i budemo sposobni za bračnu neopozivu ljubav i vjernost.
Sveti Josipe, budi nam zaštita i pomoć.
Sveta Marijo, Majko i Kraljice obitelji, isprosi nam od Boga milosti koje su nam potrebne i vječno bdij nad našom ljubavlju.

Molitva za duhovna zvanja

     Gospodine, Isuse Kriste, ti si rekao: «Žetva je velika, a radnika malo. Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju.» Pogledaj potrebe naše Požeške biskupije i daruj joj dovoljan broj svetih svećenika, redovnika i redovnica, koji će vjerno i požrtvovno služiti tvome narodu i izvršiti tvoje poslanje.

Pohodi naše obitelji da budu zajednice ljubavi u kojima roditelji s radošću primaju djecu i pomažu da ona odrastaju u prijateljstvu s Bogom te postanu ljudi poslušni nadahnućima Duha Svetoga.

Ohrabri mlade da vjeruju ljubavi i spoznaju veličinu života stavljenog u službu drugima po svećeničkom i redovničkom zvanju, te mnoge privedu k tebi, jedinom Putu, Istini i Životu. Ti si, Gospodine, naša nada, u tebe se uzdamo! Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Crtice o sv. Antunu

sv. anteSvoj zemaljski život sv. Antun je završio 13. lipnja 1231. godine, a običaj je u Crkvi da se blaženika i svetaca spominjemo upravo na dan njihova rođenja za nebo. Zato je i antunovska pobožnost obilježžena brojem 13:

– u pjesmi Ak’ čudesa tražiš spominje se 13 životnih okolnosti, tj. prigoda u kojima se Svetac pokazao osobitim pomoćnikom;

– takozvana krunica sv. Antuna ima 13 otajstava;

– priprava za Svečev blagdan traje 13 tjedana, što se ne susreće kod štovanja drugih svetaca!

Mnogi od nas više ili manje revno dolazimo na pobožnosti sv. Antunu utorkom, no jeste li znali zašto baš taj dan? Naime, toga je dana 17. lipnja 1231. godine pokopan, a istoga su se dana na njegovom grobu dogodila prva čudesa. Ni to ne nalazimo u štovanju drugih svetaca.

Uoči blagdana Tijelova, možemo se uvijek sjetiti događaja u vezi s otajstvom Tijela Gospodnjeg. Svetac je jednom nevjernim kršćanima propovijedao o euharistiji i na njegovu riječ, u potvrdu istinitosti Euharistije, nijema je životinja pokleknula pred Presvetim.

o sv. antunu i magarcu

Zanimljivo je da se sv. Antun pokazao ne samo kao vrstan propovjednik u razotkrivanju krivovjerskih zabluda, nego se njegova ljubav prema bratu čovjeku pokazala u posredovanju u bračnim razmiricama i zabludama, osobito ondje gdje je vladala muška ljubomora. Uvijek je našao načina, ne samo da utješi žene, nego i da urazumi njihove muževe te u brakove i obitelji donese Božji mir.

U pjesmi Ak’ čudesa tražiš spominju se i nevolje. Odnosi se to na sve one bezizlazne, mučne i teške situacije života kada osjetimo da smo ‘stisnuti uza zid’. U tom kontekstu mogu spomenuti i probleme u braku i obitelji, izgubljene stvari, strahove u raznim situacijama, ali i vremenske nepogode, kao i bolesti… Do danas nisu sa sigurnošću utvrđeni počeci pobožnosti sv. Antunu kao nalazniku izgubljenih stvari, ali čini se da su uz same početke njegova štovanja.

Na svečanosti kanonizacije sv. Antuna, u Spoletu 1232., komisijski je bio prihvaćen niz čudesa ozdravljenja: ljudi zgrčenih ruku, izobličenih udova, hromi koji su mogli jedino puzati po tlu, izobličeni od kostobolje, paralizirani i padavičari, uzeti, slijepi, gluhi i nijemi – svi su oni po Svečevom zagovoru zadobili potpuno zdravlje. U južnoj Hrvatskoj majke vjernice svoju teško oboljelu djecu i zagovorom sv. Antuna ozdravljenu djecu zavjetuju Svecu te ih iz zahvalnosti kroz neko vrijeme oblače u franjevački habit.

Evo jednog čuda vezanog uz vremenske nepogode, a dogodio se u Bourgesu u Francuskoj: „Ni crkva ni javni trg nisu bili dosta veliki da prihvate silno mnoštvo svijeta koji se slegao sa svih strana da čuje Antuna. Stoga su bili prisiljeni izaći na otvoreno polje. To je u prvi čas izgledalo vrlo ugodno jer je bio vedar ljetni dan. No, kad se Antun uspeo na propovjedaonicu, nenadano je počelo nevrijeme: vjetar je zavitlao oblake, obzorje se smračilo, a munje i gromovi stadoše naviještati naglu oluju. Preplašen se svijet počeo razilaziti, u nastojanju da na bilo koji način uhvati malo krova nad glavom. Tada im Antun reče: ‘Budite samo dobre volje i ne mičite se s mjesta, pa neće na nas pasti kap kiše.’ Ljudi povjerovaše i svi ostadoše na svojim mjestima. Antun je nastavio propovijedati. Zapljuštala je gusta kiša, kao da se nebo spojilo sa zemljom, ali slušatelji Antunovi ostadoše suhi kao onomad Izraelci pri prelasku Crvenoga mora. A ostade suho i tlo na kojem su slušatelji sv. Antuna stajali.“

Štovanje sv. Antuna traje već više od sedam stoljeća,  a jedini je od svih svetaca dobio nadimak ‘svetac svega svijeta’. Štuju ga katolici istoga i zapada, kao i pravoslavci. Poznato je da su slušatelji njegovih propovijedi potajice rezali djeliće njegova redovničkog odijela kao relikvije. Bio je rječit, teološki školovan, no boležljivog i osrednjeg izgleda – ništa od toga ljudima njegovog vremena nije bilo važno, doli njegova ljubav prema svakome. Kad je umro, djeca su na ulicama Padove trčala i vikala: „Umro je naš svetac! Umro je naš svetac!“ Jedan od prvih očevidaca hodočašća na Svečev grob opisuje mnoštvo koje dolazi ‘u suzama i bosih nogu’, ‘predvođeno svećenstvom koje nosi križeve i zastave’. Hodočasnici su nosili svijeće, noć uoči blagdana proveli bi u bdjenju i onda ispovijedali svoje grijehe ispovjednicima kojih je jedva dostajalo za velike potrebe. Danas je Padova, uz Lourdes i Fatimu, najomiljenije hodočasničko mjesto na svijetu.

Za štovanje sv. Antuna vezana je i karitativna akcija „Kruh sv. Antuna“. Jeste li znali da se u našem franjevačkom samostanu na Kaptolu, gdje postoji pučka kuhinja, zahvaljujući ovoj u narodu popularnoj akciji, znao prehraniti i Tin Ujević?

I za kraj, jedna zanimljivost o jeziku sv. Antuna. Naime, 8. travnja 1263. godine, bio je određen za prijenos njegovih posmrtnih ostataka u novu grobnicu, sagrađenu u bazilici. Prije prijenosa valjalo je komisijski ustanoviti nije li grobnica možda provaljena, je li lijes s tijelom ostao zatvoren i zapečačećen i u kakvom su stanju posmrtni ostaci (tzv. rekognicija posmrtnih ostataka). Ta je dužžnost povjerena sv. Bonaventuri, tadašnjem Generalu Reda. On je s uzbuđenjem promatrao otvaranje grobnice, a onda mu je zastao dah, niz lice potekle suze! Cijelo je tijelo Svečevo bilo u prahu i kosti rastavljene, samo je glava još bila presvučena kožžom i pokrivena kosom. Usta su bila zatvorena. U njima nađoše jezik posve sačuvan i svježe crvene boje. Tada je sv. Bonaventura izgovorio ovu molitvu: „ O blagoslovljeni jeziče, koji si uvijek slavio Boga i poticao na njegovu hvalu! Sada se očito pokazuje kolike su tvoje zasluge pred Bogom!“ Svečev se jezik danas čuva kao posebna relikvija.

Namjerno završavamo s ovom crticom jer je sv. Antun poznat kao veliki ljubitelj i propovjednik Riječi za koju je rekao da je plodna, svespoznajna zemlja. Svoj zemaljski život proživio je poslušan toj Riječi u djelotvornoj ljubavi prema braći i sestrama svoga vremena. Neka i nama njegova ljubav prema Kristu postane uzor da jedni prema drugima budemo milosrdnog srca, dobrostivi, blagi, strpljivi te podnosimo jedni druge praštajući (v. Kol 3,12-13).

Nikolina Pavlović

(iz Dara broj 27, godina X., lipanj 2012.)

Snaga Duha – Duh Sveti puše gdje hoće i kako hoće…

snaga duha

Tko? Zbor Snaga Duha

Što? Šesti rođendan

Gdje? Župa sv. Antuna Padovanskog Našice

Zašto? Jer vole Isusa…

Šest je godina prošlo otkako je u župi nekoliko duša krenulo na probe pjevanja …Toni je predvodio skupinu zaljubljenika u duhovnu glazbu nešto „lakše“ provenijencije (čitajte duhovne šansone) u želji da se animiraju mladi na večernjoj misi…i tako, kako Duh Sveti puše gdje hoće i kako hoće…mlađe su zamijenili „još mlađi“duhom…mijenjali su se voditelji (na svakome hvala Gospodinu), svećenici (na svima zahvaljujemo OPET Gospodinu)…neki su članovi otišli trbuhom za kruhom, neki studirati, mnoge je život poveo drugim stazama…ali svima nam je bila (i još uvijek je) ista želja, koliko god ponekad nespojivi…godinama, naravima, stasom i glasom…čeznemo za sljedećim: slaviti Gospodina pjesmom…

Isus na prvom mjestu…a mi ćemo nekako…vodi nas On…pjevamo Mu… na misama,klanjanjima, na vjenčanjima (nekad i na ispraćajima najdražih)…kako nas Duh pozove…

Lijepo je što imamo jedni druge, jer osim što pjevamo Gospodu svom…znamo da možemo jedni za druge moliti, biti jedni drugima potpora. Najdraže nam je to izraziti pjesmom:

“Prožmi me vatrom svoga Duha
i učini me sebi sličnijim.

Slomi me i uzmi svaki dio mog života
Ti me, Gospodine, upotrijebi.”

U Našicama, na blagdan Duhova 2016. godine.

Sretan rođendan svim članovima „Snage Duha“…a vi, ako vam zatitra srce, dođite nam, slavite s nama Gospodina !

P.S. Violine, gitare, bubnjevi ( mogu i frulice, triangl)…sve je dobrodošlo…

IMG_1680

Što je Framica?

U našičkoj župi već dugi niz godina postoji framica. Ona se održava svake nedjelje poslije probe dječjeg zbora. Na nju dolaze djeca različitog uzrasta, od 1. pa sve do 8. Razreda. S veseljem se očekuju nova lica koja se ohrabre doći. Možda ste znali da framica postoji, ali ne i što se tamo radi. Naravno sve započinjemo zajedničkom molitvom u krugu, gdje zahvalimo Bogu jedni za druge. Zatim slijedi razgovor o nekoj već određenoj temi, te kroz druženje i radionice razrada te teme. Crtamo, pišemo, smišljamo, izrađujemo, bojamo i još mnogo toga radimo.  Naravno framica ne bi postojala da u njoj nema igre. Zapravo tamo se najviše igra. Kada je lijepo vrijeme igru prebacimo na samostansko dvorište, a za one malo hladnije i kišovite dane, zabavljamo se društvenim igrama u dvorani. Ponekad gledamo neki crtić ili odemo u šetnju. Eto, pozivamo sve koji se žele zabaviti i nešto naučiti o vjeri da dođu na framicu. Tamo vas uvijek očekuje veselo društvance. Lijep pozdrav žele vam Glasnici Velikoga Kralja.

Što je Frama?

Frama, odnosno Franjevačka mladež je bratstvo mladih katolika koji se osjećaju pozvani od Duha Svetoga da žive evanđelje i da ostvare kršćanski život u bratstvu slijedeći Isusa po uzoru na skromnog, veselog i dobroćudnog sveca – sv. Franju. Frama pripada velikoj Franjevačkoj obitelji i to kao sastavni dio Franjevačkog svjetovnog reda. Framaši zajednički hodaju u franjevačkoj duhovnosti prema spoznaji vlastitog zvanja i poslanja u životu na način da svake godine daju obećanja Bogu u kojima obećaju da će kroz godinu dana živjeti Evanđelje u bratstvu Franjevačke mladeži i da će svoj mladi život posvetiti Kristu. Svaki framaš ima mogućnost pronaći sebe na framaškim tjednim susretima te na druženjima izvan susreta na kojima također djeluju i svjedoče svoju pripadnost Isusu Kristu. Jedno od najvećih bogatstava i specifičnosti Frame je Hod Frame, ljetno hodočašće koje završava posjetom u Asizu, rodnom gradu sv. Franje i sv. Klare. Frama u Hrvatskoj je osnovana 14. prosinca 1992. Jedan od osnivača je i naš dugogodišnji našički svećenik i duhovni asistent Frame Našice, fra Dragutin Bedeničić.

Mnoge generacije su prošle kroz ovo bratstvo pa pozivamo i tebe da postaneš dio ove vesele mladeži! Dakle, za sve one koji se traže u svijetu, traže društvo i svoju ulogu, koji traže da budu prihvaćeni i za sve one koji već razmišljaju o dolasku na Framu, susreti Frame Našice se održavaju svakog petka u 20:00 sati u samostanskoj dvorani.

Dođite i uvjerite se “kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti” (Ps 133, 1).

S radošću vas očekujemo!

 

217

Bog je istinit i kad objavljuje sebe: pouka koja dolazi od Njega jest “zakon istine” (Mal 2,6). Kad pošalje svoga Sina u svijet, to će biti “da posvjedoči za istinu” (Iv 18,37). “Znamo, da je Sin Božji došao i dao nam razum da poznamo Istinitoga” (1 Iv 5,20). (KKC 217)

219

Božja se ljubav prema Izraelu uspoređuje s ljubavlju oca prema sinu, i jača je od majčinske ljubavi prema djeci. Bog ljubi svoj narod više nego muž svoju ženu; Božja će ljubav pobijediti i najgoru nevjeru; ići će do najdragocjenijeg dara: “Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinorođenca” (Iv 3,16). (KKC 219)

Krvavi novac

‘Krvavi novac’ je dokumentarni film koji otkriva pravu istinu koja stoji iza industrije pobačaja u SAD-u.

 

Dokumentarac istražuje povijest pobačaja, od slučaja ‘Roe vs. Wade’ i prvih klinika za pobačaje, do borbe za spašavanje života nerođenih.

 

Ono što je posebice važno jest da film raskrinkava povezanost onih koji zarađuju na pobačajima s preuranjenom seksualizacijom djece kroz spolni odgoj.

 

Pogledajte šokantnu priču kako se majke u SAD-u navode na ubojstvo svoje djece!

 

Priča/svjedočenje volontera Caritasa

Rođen sam prije gotovo pola stoljeća u Breziku. Izuzetno sam ponosan na svoje porijeklo. Naime, Brezik su pred Drugi svjetski rat nastanili Dalmatinci iz zadarskog zaleđa. Bili su to siromašni ljudi koji su svoja ognjišta napustili u potrazi za boljim životom u Slavoniji. Njihova je opstojnost u početku ovisila o uzajamnoj solidarnosti. Ako u jednoj obitelji nije bilo hrane, išlo se na objed kod druge obitelji. Primjera zajedništva i ljubavi prema bližnjima u toj sredini ima mnogo. Jedan se održao sve do danas: kada u Breziku netko umre, cijelo selo prikuplja novčani prilog koji uglavnom bude dostatan za sve troškove pogreba. Mislim da me je odrastanje među tim ljudima potaknulo da postanem volonter.

Prije četvrt stoljeća dogodila mi se sreća: stupio sam u brak sa svojom suprugom Ružicom. Ušao sam u jednu veeeeliku obitelj (supruga ima sedam sestara i tri brata). Željeli smo i mi stvoriti svoj obiteljski dom i stekli smo veliko bogatstvo – šestero prekrasne djece. Velika je to Božja milost i radost za našu obitelj. Svi su nam od samog početka izgradnje naše kuće bili značajna moralna i materijalna potpora. U međuvremenu smo stekli još nekoliko kumova koji su uz nas kada je najpotrebnije.

Narodna mudrost kaže: ne možeš uvijek primati, moraš ponekad i darovati. Tako sam i ja odlučio postati volonter Caritasa. Imam teretno vozilo kojim ljudima u potrebi prevozim različite predmete (od darovanog rabljenog namještaja i odjeće do hrane i drugih potrepština kupljenih sredstima prikupljenim u dobrotvornim akcijama Caritasa). Svaki čovjek osjeti nekakvo zadovoljstvo kada nešto primi, ali svi se još više radujemo kada nešto možemo dati. Evo primjera koji to svjedoči: prije nekoliko godina jednoj sam 80-godišnjoj bakici u Seoni dovezao ormar za odjeću. Starica je živjela sama u staroj trošnoj kući koja se sastojala od dvije prostorije i zemljanoga poda. U prvoj se nalazila peć, stol, jedna stolica i polica za suđe. U drugoj bijaše samo jedan ležaj i nekoliko kartona na podu, na kojima je bila odjeća. Živeći u takvim uvjetima, nije se nasmijala desetak godina. Kuća je niska, a ormar koji smo joj dovezli bijaše prilično velik; jedva smo ga unijeli i postavili u sobicu. Kada je ugledala ormar u svojoj sobi, pogledala je u mene i nasmijala se. To mi je najdraža plaća u životu za djela dobrote i ljubavi koja činim u snazi Duha Svetoga.

Veliko je zadovoljstvo i samo druženje s ljudima koji su uključeni u rad Caritasa, a to su: volonteri, Udruga žena Seona, žene iz Donje Motičine i Udruga žena Katarina Zrinska Našice. Naravno, tu su i mnogi naši župljani koji prate dobrotvorne akcije i svojim prilozima pomažu radu Caritasa. Dosta se radi, ali uvijek treba težiti još boljem. Pozvani smo po Riječi Božjoj i savjesti ljubiti bližnjega, služiti i odazivati se vapaju onih kojima je pomoć najpotrebnija. Ne mora to uvijek biti materijalna pomoć. Katkada je dovoljno razumijevanje, susretljivost i strpljivost. Primjer koji slijedi pod radnim naslovom Nedovršena priča objašnjava ovu tvrdnju. Radnja počinje na Jadranskom moru po kojem plovi brod. Jedan nesretnik padne s broda u more. Nitko to nije primijetio i brod ode. Srećom, nesretnik je znao plivati i tako se neko vrijeme održavao na površini. Međutim, zbog dehidracije i pomanjkanja snage plivao je sve teže. Postoji više ishoda ove situacije: prva je mogućnost da naiđe neki novopečeni hrvatski tajkun s ogromnom jahtom, zauzet skupocjenim „igračkama“ i pogazi tog nesretnika; zatim mogućnost da taj tajkun primijeti nesretnika, ali da mu on ne zaprlja i ne smoči jahtu, obići će ga u širokom luku. Međutim, postoji i mogućnost da tog nesretnika primijeti netko od nas običnih jadnika i baci mu jednu granu. To neće biti dovoljno, on će opet potonuti. Ali, ako više nas baci više grana i netko od nas to sveže u splav nesretnik će doploviti do obale i bit će spašen.

(Nesretnik u ovoj priči može biti i radnik koji je ostao bez posla, zahvalan za svaku grančicu!)

Sjetite se ove priče i za blagdan sv. Antuna Padovanskog. Volonteri Caritasa opet će imati štand na ulazu u crkvu. Hvala svima koji su nam pomogli oko izrade štanda. Na našim akcijama uvijek nastojimo ponuditi lijepe i zanimljive predmete vjerske tematike. Ima tu doista vrijednih predmeta umjetničke, kućne ili obrtničke radinosti. Tako će biti i ovoga puta. Imat ćemo u prodaji zgodnu posudicu za blagoslovljenu vodu. Može stajati i kod ulaznih vrata u vaš dom, stan ili kuću, kako biste stekli naviku dodira vode i izricanja kratke molitve, nakon čega ćete se osjećati sigurnije i zadovoljnije. Druga sitnica koju vam toplo preporučam, uz krunicu u vašim automobilima, jest sličica u obliku privjeska. Na prednjoj strani je slika sv. Rite, a na stražnjoj molitva vozača, koja je tako dobra da vam je već sada darujem u cijelosti:

Gospodine, daj mi čvrstu ruku i budno oko. Daj da svojim prolaskom ne remetim mir bližnjega moga, sijući bol među mojom braćom. Molim Te, Gospodine, i za one koji su sa mnom; očuvaj ih od stradanja, ognja i nesreće. Pouči me kako da koristim svoj auto za potrebe drugih; daj da shvatim da zbog ljubavi prema brzini ne smijem žrtvovati život, Tvoj dar, ni ljepotu stvorenoga. Pouči me radosnom i ljubaznom hodu stazom mojega života, tako da, ne čineći zla, prispijem na odredište vječnoga spasenja. U svojim molbama utječem se miloj svetoj Riti u čiju se zaštitu ufam s bezgraničnim povjerenjem. Amen

U svakoj je od tih sitnica dvostruko zadovoljstvo: jedno je samo posjedovanje blagoslovljenog predmeta, a drugo je spoznaja da ste svojim prilogom pomogli sestru ili brata u nevolji. Podržite i vi moralno i materijalno rad našega župnoga Caritasa u svakoj prigodi, osobito za Antunovo! Bog vas blagoslovio i bio vam plaća na nebesima za svaki vaš prinos kraljevstvu na zemlji! Hvaljen Isus i Marija!

Josip Vulić

Sakrament bolesničkog pomazanja

Trpljenje, bolest i smrt trajno prate ljudski rod i svakog pojedinca, urezani su u svakoga od nas. U isto vrijeme svatko se od nas pita: zašto trpljenje, zašto bolest, zato smrt? Pitamo se: gdje je Božja dobrota koja sve to dopušta?

Biblija nam govori da čovjek nosi trpljenje, bolest i smrt kao posljedicu (a ne kaznu!) svojega otuđenja od Boga. Pavao npr. govori: “Zbog toga, kao što po jednom čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt” (Rim 5,12). Ali, kao što grijeh nije točka na ljudsku povijest, već spasenje i otkupljenje, tako to nije ni trpljenje, ni bolest, ni smrt.

Isus svojim životom, ponašanjem, riječima pokazuje da je nastupilo novo vrijeme. On prilazi čovjeku, zanima ga cijeli čovjek. On je uzeo na sebe ljudsku patnju i smrt. Postao nam je u svemu sličan, osim u grijehu (v. Heb 4,15).

Znamo da je Isus liječio, ozdravljao ljude. Tu brigu za bolesnike on je predao svojoj Crkvi. To je Crkva odmah shvatila. Čitamo u Jakovljevoj poslanici: “Boluje li tko među vama? Neka dozove starješine Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje, pa će molitva vjere spasiti nemoćnika; Gospodin će ga podići, i ako je sagriješio oprostit će mu se” (Jak 5,14-15). To je sakrament bolesničkog pomazanja. To je molitva vjere, molitva Crkve za bolesnika, za olakšanje bolesti. A često se događa i ozdravljenje. Zato tome sakramentu treba pristupiti s vjerom. S. bolesničkog pomazanja treba primiti u svakoj ozbiljnijoj ili težoj bolesti. Stoga se taj sakrament može primiti više puta u životu i više puta u istoj bolesti.

Vrlo često je slavljenje sakramenta bol. pomazanja spojeno i s podjeljivanjem drugih sakramenata: sv. ispovijedi i pričesti. Za vrijeme slavljenja toga sakramenta trebala bi biti cijela obitelj na okupu u molitvi za bolesnika. – Samo pomazanje vrši se na čelu i na rukama bolesnika.

fra Ivan Mikić

Ukratko o našem župnom zboru

Crkveno zborno pjevanje u Našicama ima dugu tradiciju. Kroz povijest su zborovođe bili fratri ili časne sestre, a od 1994. g. crkveni zbor u Našicama vodi prof. Marijan Slakić, prva svjetovna osoba u toj ulozi.

Zbor danas broji oko četrdesetak  članova. Osim što mise nedjeljom u 11 i blagdanima čini svečanijima, zbor je održao i  puno koncerata u našoj crkvi, ali i mnogim crkvama i dvoranama u Hrvatskoj. Za istaknuti je nastup u Koncertnoj dvorani «Lisinski» u Zagrebu povodom 100. obljetnice Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (2000. g.)  Često surađuje i s drugim glazbenicima: tamburaškim orkestrom HKD «Lisinski», gitaristom Darkom Silađijem, orguljašima Zvonimirom Jurčevićem, prof. Dariom Vlajnić, sopranisticom prof. Vesnom Jaić, mezzosopranisticom Blaženkom Targuš i dr.

Osim nastupa, zboraši se ugodno druže i na brojnim izletima i hodočašćima.

Za život jedne župe svakako je važno imati dobar i brojan crkveni zbor. Stoga Vas pozivamo da se pridružite jer tko pjeva dvostruko moli.

Probe zbora su utorkom poslije večernje svete mise.

Image

Sekcija sv. Bernarda PD “Krndija” Našice

planinari

Pri planinarskom drušvu “Krndija” u Našicama je 10. listopada 1994. godine osnovana Sekcija sv. Bernarda. Svaki je član društva ujedno i član Sekcije, ukoliko sudjeluje u programu njezina rada.

Zašto planinarenje povezati s vjerom i zašto sv. Bernard? 

Planinarenjem, uspinjanjem dolazimo do svoga cilja, odredišta, planinarske kuće, željenog vrha. Za postizanje oga krajnjeg cilja moramo uložiti i određeni, veći ili manji fizički napor, proliti znoj, namučiti se, izaći iz svoje svakodnevice, žrtvovati svoj komoditet i komfor te svakako imati i određenu psihičku stabilnost. Zato je planinarenje toliko slično našim svakodnevnim životnim putovima, na kojima također, ako želimo doći do nekog cilja, nekog životnog vrhunca moramo uložiti određeni napor. Zato je jasno zašto na planinskim vrhovima stoje križevi, često čak i pravi spomenici, i kada se uspinjemo nekom vrhu, sve smo bliži križu, Bogu. Isto je tako i s našim životnim putovima, sve smo bliže krajnjem cilju.

U programu rada PD “Krdnija” uvršten je i program rada Sekcije pa ističemo neke godišnje aktivnosti, koje su sad već tradicionalne:

  • sudjelovanje na Pohodu mira na Sv. Geru (u siječnju);
  • Našički planinarski križni put (prvi je održan 1994. godine);
  • ostali planinarski križni putovi (samoborski, pleternički, biskupijski);
  • hodočašće u Mariju Bistricu pješačenjem od Zagreba (prvo je održano 1993. godine);
  • Gospa od Suza u Pleternici (31. kolovoza);
  • hodočašće na Trsat uz planinarenje po Gorskom Kotaru (prvo je održano 2001. godine);
  • polaganje vijenaca na Crni potok (na Dušni dan).

Uspješno surađujemo s Katoličkim planinarskim društvom “Stanko Kempny” iz Zagreba, Planinarskom bratovštinom sv. Bernarda iz Samobora, Planinarskom udrugom sv. Franje pri FSR-u iz Zagreba, te sekcijama sv. Bernarda iz Pleternice, Bjelovara, Ferdinadovca, Koprivnice.

Pridružite nam se!

                                                                                                   Slavko Žagar

Sveti Bernard iz Aoste je živio u 11. stoljeću i djelovao u Aosti, gradiću na talijansko-francuskoj granici. Kako se Aosta nalazi u Alpama, okružena velikim vrhovima i planinama, on je znao dočekivati izmorene i iscrpljene putnike koji su prelazili planinu.

Radi toga je dao izgraditi i planinarska utočišta na glavnim prijevojima, a glavni je prijevoj Gran San Bernardo sa svojim gostinjcem koji je i danas u funkciji.

O štovanju sv. Bernarda govore mnogobrojne biskupije i planinarske crkvice posvećene njegovom imenu.

Planinari katolici, kao i ljudi koji žive u planinama, uzeli su ga za svoga zaštitnika. 

Što je Franjevački svjetovni red?

ImageDraga braćo i sestre u Isusu Kristu! Srdačno vas pozdravljam s hvaljen Isus i Marija! Htjeli bismo vas, dragi prijatelji, upoznati s naravi, svrhom i značenjem Franjevačkog svjetovnog reda. U samom uvodu rekla bih nešto malo i kratko o povijesti franjevaštva.

Sv. Franjo Asiški rođen je u talijanskom gradu Assizi 1182. godine i živio do 1226. godine. Taj čudesni mladi čovjek proročki je odgovorio pozivu svim kršćanima na svetost, o čemu neću sada pisati, ali ću samo naglasiti da je osnovao tri reda u krilu Crkve: prvi red – muški, drugi – ženski i treći red – otvoren svim kršćanima u svijetu iz kojeg su nastali i neki treći samostanski redovi, te oblici posvećene svjetovnosti, kao što su muški i ženski svjetovni institut.

Danas se «TREĆI RED SV. FRANJE», prema novom Pravilu, naziva FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED (FSR). Otvoren je svim vjernicima i pripadaju mu muževi i žene, mladići i djevojke, kao i klerici, te Bogu posvećeni svjetovnjaci. Mnogi ljudi pripadali su i pripadaju i danas FSR-u.

FRANJEVAČKI se zove stoga što osobe koje sačinjavaju zajedništvo u velikoj franjevačkoj obitelji nastoje živjeti Evanđelje u duhu zajedništva, po uzoru na sv. Franju. Nadahnjuje ih Franjin duh; oduševljava i privlači njegova izvornost i jednostavnost.

SVJETOVNI – stoga što osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svojim radnim mjestima vršeći dužnost svojega poziva. U uvjetima svakodnevnog života svjedoče svoju vjeru u susretu sa svim ljudima i sa svime što je stvoreno.

RED – stoga što se radi o crkvenoj ustanovi u kojoj Crkva, sa svojim autoritetom, odobrava način života, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Međunarodni statut i Obrednik, te bdije nad njihovim autentičnim tumačenjem. Želja sv. Franje bila je da jedino pravilo svih franjevaca bude sv. Evanđelje kojega braća i sestre trebaju doslovno prihvatiti i živjeti. Po savjetu Crkve, koju je Franjo poštivao kao svoju duhovnu majku, ipak je napisao i posebno Pravilo. Pravilo je oblik ili uputa za život u duhu Evanđelja i posebne karizme utemeljitelja, a Crkva ga daje i odobrava. Ono je sada redovito kratko i ne podliježe bitnim promjenama. Zadnje je pravilo iz 1978. godine, a svojom ga je apostolskom vlašću 24. lipnja te iste godine, potvrdio papa Pavao VI. Neko se Pravilo konkretno primjenjuje u nekom vremenu određuju Konstitucije i Statuti.

Još bih samo htjela ukratko reći nekoliko reći o naravi i svrsi FSR-a.

NARAV : FSR je organizirana zajednica koja živi na razini mjesne i sveopće Crkve.

Danas u svijetu ima preko milijun članova koji žive franjevačko poslanje po Pravilu sv. Franje. Vodstvo FSR čini Međunarodno vijeće sa sjedištem u Rimu. Braća i sestre, kako se članovi FSR-a međusobno nazivaju, svoje zajedništvo žive u mjesnim bratstvima. Svako mjesno franjevačko bratstvo, područno, te nacionalno ima ministra-služitelja i Vijeće te duhovne asistente, najčešće franjevce.

SVRHA: Po uzoru na svog utemeljitelja sv. Franju, članovi FSR-a obvezuju se dublje ostvarivati krsna obećanja, promicati mir, dostojanstvo ljudske osobe i humanije odnose u društvu. Nadahnuti evanđeoskim duhom radosno susreću braću i sestre, posebice one koji su siromašni i na rubu društva. Kao zajednica iza koje stoji Crkva sa svojim  autoritetom, FSR služi istoj Crkvi u promicanju evanđeoske poruke preko njezinih oblika evangelizacije. Surađuju i stavljaju se na raspolaganje opće i mjesne Crkve. Franjevački svjetovnjaci u životu i radu žele živjeti uzornim obiteljskim životom u jednostavnosti i poštenju u svakodnevnom ophođenju s ljudima, te biti odgovorni i zauzeti u društvenim obvezama. Slijedeći primjer sv. Franje koji je imao poseban osjećaj za sva Božja stvorenja i koji je proglašen nebeskim zaštitnikom ekologije, prednjače i podržavaju sve koji se bore protiv zagađenja prirode i ljudske okoline.

Eto, dragi moji, to bi za sad bilo i previše!

Uvijek željni da Ljubav bude što više ljubljena toplo vas pozdravljamo franjevačkim pozdravom: MIR I DOBRO!

MINISTRA-SLUŽITELJICA Mjesnog bratstva FSR-a Župe NAŠICE

ANĐELA FEGER