Pastir i stado

I. U Starome zavjetu.

Pravjekovni Izrael se u većem dijelu sastojao od polunomada u Judejskoj pustinji i čistih nomada u istočnome Jordanu; glavni su im posjed bili mali stočni fondovi ovaca i koza. Teški posao pastira zahtijevao je hrabrost, budnost i postojano čekanje, što je za Istok karakteristična slika pastira koja se prenosi u tekstovima na kraljeve po dvorskom stilu Sumerana, Babilonaca, Asiraca i Egipćana. Gospodar je «stada naroda» kod Homera, Hesioda i Platona. Tek se tada bogovi počinju častiti kao pastiri, a već kod Sumerana Ellil je «pastir ljudi». U Starome zavjetu nedostaje ta frazeološka formula. Bog se pastirom naziva jedino u Post 48,15; 49,24; Ps 23,1; 80,2. Ali iz živog jezika upotrebljavaju se za njega pastirski motivi: pasti, voditi, okupiti, dok se za njegov narod upotrebljava izraz stado, posebno u psalmima i proroštvima iscjeljenja (Ps 28,9; 78,52 sl., 95,7; Mih 2,12 sl.; 4,6 sl.; Jr 50,19; Ez 34,11-22; Iz 49,9 sl.).

Više ...

Isus nas uči moliti

Isus veoma mnogo i veoma konkretno govori o molitvi. Da bi se naučilo moliti, nužan je preduvjet svijest da ne znamo moliti kako valja i da želimo od Isusa učiti moliti. Tako su to osjećali apostoli. Zato su i tražili od Isusa: "Gospodine, nauci nas moliti" (v. Lk 11,1). Moliti treba učiti. Nitko po svojoj naravi nije predisponiran za molitvu. Ovdje mislim na pravu, kršćansku molitvu. Jer molitva se od molitve jako razlikuje. Nije isto kršćanska i muslimanska molitva, ili bilo koja druga molitva. Kršćanska se molitva razlikuje od svih drugih molitava. Zato ne smijemo bilo što strpati u molitvu!

Postoje dvije osnovne teškoće za molitvu. To su: formalizam i odustajanje od molitve.

Više ...

Obraćenje – opredjeljenje za Isusa Krista

Sve Isusovo djelovanje ide za tim da se u čovjeku dogodi jedna duboka pozitivna promjena. To je ono što često nazivamo "novi život", "novi čovjek", "vječni život"… – Odnosno, ako se pitamo: kako do Isusa Krista, onda je odgovor: treba se "obratiti i vjerovati". Isus je svoje propovijedanje započeo riječima: "Ispunilo se vrijeme, približilo se Kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte Evanđelju!" (Mk 1,l5). Pa i sami apostoli na pitanje mnoštva "što nam je činiti?" odgovaraju: "Obratite se…" (v. Dj 2,38).

Više ...

Isusovo uskrsnuće

1. – nigdje se u evanđeljima ne govori o samom činu ili času uskrsnuća (kao što se govori npr. o krštenju itd.);

    – čini se da uskrsnuće nitko nije niti očekivao;

    – zato kad govorimo o uskrsnuću – govorimo o novom životu u koji je Isus ušao svojim uskrsnućem;

    – u NZ-u se govori da je "Isus uskrsnuo" i da je "Isus uskrišen" ili da je toga Isusa "Bog uskrisio";

    – bez obzira na formulaciju, NZ shvaća da je Isusovo uskrsnuće Očevo djelo (Bog ga je uskrisio – npr. Rim 10,9).

Više ...

Isusovo krštenje

Narod bijaše u iščekivanju i svi se u srcu pitahu o Ivanu nije li on možda Krist. Zato im Ivan svima reče: "Ja vas, istina, vodom krstim. Ali dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.

Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: "Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!"

(Lk 3,15-16.21-22)

Više ...

Godišnja izborna skupština Podružnice HKLD-a

Godišnja izborna skupština Hrvatskog katoličkog liječničkog društva održana je 26. ožujka 2007. Skupštini su, uz 15 članova HKLD, nazočili: duhovnik naše podružnice fra Ivan Mikić, ravnateljica Opće županijske bolnice Našice mr. sc. dr. Vesna Čačinović, pravnik iste ustanove dipl. iur. Tadija Mamić, viša medicinska sestra Adela Strišković, Katica Stjepčević kao predstavnica HKD medicinskih sestara i tehničara Požeške biskupije te prof. Ivica Gerendaj, predstavnik Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika Požeške biskupije. Nakon uvodnog duhovnog nagovora podneseno je izvješće o djelatnosti Podružnice tijekom 2006. godine, u kojem je navedeno:

Više ...

POVIJESNA POZADINA ISUSOVE MUKE I SMRTI

Možda se pitamo: zašto sve to tako moralo s Isusom događati? Zašto nije proživio normalno naš ljudski život? Sv. Pismo daje nam nekoliko odgovora na ova i slična pitanja. Postoji opasnost da se apsolutizira pasivna koncepcija glede križa i muke, tj. da se promatra kao uzor rezignacije. U tom slučaju sjećanje na križ služi da se besprigovorno podnosi patnja koju su nam drugi nametnuli. Križ je upravo to: patnja koju nam drugi nameću.

Zato postoji danas u teologiji napor koji nastoji razotkriti aktivni značaj Isusove muke i smrti (J. Moltmann). A to se postiže ako ih smjestimo u povijesni kontekst u kom su se one zbile, tj. ozračje konflikta koji su ih prouzročili. Krist je osuđen na smrt zbog određenih stavova, zbog vjernosti svojim izborima, jer je želio promijeniti svoje vrijeme i želio je da čovjek postane novi čovjek.

Više ...
1 65 66 67 68 69 72