Duh Sveti

1. Riječju DUH označavamo nešto sasvim različito od materije. Nije suprotno, nego različito, nema nikakvu sličnost s materijom. Suprotno od materije je antimaterija. Duh je kvaliteta stvarnosti koja se bitno razlikuje od tjelesne, materijalne stvarnosti. – Npr., ljubav je duhovna stvarnost. Ljubav zato ne možemo ni na koji materijalan način zamisliti ili predočiti, ne možemo je s ničim usporediti, ničemu materijalnom nije slična. Bog je duh ili duhovan, duhovna stvarnost. Zato ga nikako ne možemo predočiti, zamisliti, naslikati. On je sasvim drugačiji od svega kako ga mi zamišljamo. I zato jer je duhovna stvarnost izmiče mogućnostima znanstvene spoznaje. Nikada ga nikakav instrument neće moći registrirati ili otkriti.

Više ...

Bog Otac

Isus je Sin Božji. On je došao objaviti Oca. Zato poslije Isusa više ne možemo Boga doživjeti bez Sina Božjega, a to znači da ga ne možemo doživjeti drugačije nego li kao Oca. Osim Isusovih riječi i djela, važan je njegov poseban odnos prema Bogu kakav ne poznaje tadašnje židovstvo. Isusov odnos prema Bogu je na razini ABBA. Za Pracrkvu je takvo Isusovo obraćanje Bogu bilo toliko važno i karakteristično da ga nije ni u nz-tnom grčkom prevodila, već ga je sačuvala u izvornom obliku (Rim 8,15; Gal 4,6; Mk 14,36). A Isus i nas želi uvući u taj ABBA-odnos.

Više ...

Tko je Isus Krist?

Naše temeljno vjerničko razmišljanje i pitanje jest: Tko je Isus Krist? To pitanje možemo, pa i moramo, postaviti još daleko osobnije: Tko je Isus Krist za mene? Znamo dobro kako je sam Isus pitanje svoga identiteta stavio pred apostole: "Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?" (Mt 16,13). Iz odgovora apostola vidimo da su ljudi sasvim krivo mislili o Isusu, o njegovu identitetu. No, Isusu i nije toliko stalo do toga što o njemu misle oni koji mu ne vjeruju, ali mu je osobito važno bilo to što o njemu misle njegovi apostoli, oni koji ga slijede. Zato Isus pitanje postavlja savim direktno njima: "A vi, što vi kažete, tko sam ja?" (Mt 16,15). Petrov odgovor će istaknuti dvije stvari o Isusu koje su inače skrivene našim ljudskim očima: "Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga" (Mt 16,16).5sl.). Čak to pitanje moramo postaviti daleko osobnije: tko je Isus Krist za mene?

Više ...

Isusova proslava – VAZMENO OTAJSTVO

Vrhunac Isusovog života jest njegov prijelaz (pashu) iz ovoga života u onaj. To je Isusovo pashalno ili vazmeno otajstvo. Isusovo vazmeno otajstvo obuhvaćaju njegovu muku, smrt, uskrsnuće, Uzašašće u nebo i dolazak Duha Svetoga. To je Isusova proslava (kako je to jasno naviješteno kod Ivana: "…dođe glas s neba: "Proslavio sam i opet ću proslaviti!" /12,28/). Isusova se, dakle, proslava događa u etapama. Prva pasha bila je one noći kad je Bog preko Mojsija oslobodio svoj narod iz egipatskog ropstva. U Isusu se događa novo i posvemašnje oslobođenje. Zato govorimo pashalno otajstvo ili nova pasha ili jednostavno Paha (1 Kor 5,7).

Više ...

Isusova čudesa

Evanđelja nam govore da je Isus veoma mnogo pomagao ljudima. Gdje god se susreo s ljudskom bijedom – tu je pomagao. On je ljude čudesno ozdravljao, pomagao im u njihovoj nevolji (npr. mladencima koji nemaju dovoljno vina…). To područje Isusovog djelovanja nazivamo Isusova čudesa. 

Više ...

Isus nepriznat u svom zavičaju

I otišavši odande, dođe u svoj zavičaj. A doprate ga učenici. I kada dođe subota, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: "Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama? Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, i brat Jakovljev, i Josipov, i Judin, i Šimunov? I nisu li mu sestre ovdje među nama?" I sablažnjavahu se o njega. A Isus im govoraše: "Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu." I ne mogaše ondje učiniti ni jedno čudo, osim što ozdravi nekoliko nemoćnika stavivši ruke na njih. I čudio se njihovoj nevjeri (Mk 6,1-6a).

Više ...
1 62 63 64 65 66 68