ZAPISNIK FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. ANTUNA U NAŠICAMA (1821.-1842.)

DCIM100MEDIADJI_0027.JPG

Predstavljen “Zapisnik Franjevačkog samostana sv. Antuna u Našicama” (1821.-1842.), 3. knjiga vjerskog, kulturnog, društvenog i gospodarskog značaja – vrijedan, sustavan i znanstveno utemeljen prilog proučavanju hrvatske povijesti u Slavoniji tijekom prvih desetljeća 19. st.

U sklopu četrnaestih Dana franjevačke kulture u Našicama predstavljen je u gradskoj vijećnici “Zapisnik Franjevačkog samostana sv. Antuna u Našicama” – knj. III. (1821.-1842.). Knjiga je objavljena u dvojezičnom (latinsko-hrvatskom) izdanju, a suorganizatori u ostvarenju ovog vrijednog projekta su Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Hrvatskog instituta za povijest, Zavičajni muzej Našice, Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog u Našicama i Grad Našice. Nazočne su pozdravili koordinatorica aktivnosti prof. Silvija Lučevnjak, ravnateljica Zavičajnog muzeja u Našicama, a dobrodošlicu gostima izrazili su predsjednik Gradskog vijeća Grada Našica Josip Miletić te našički župnik i gvardijan Franjevačkog samostana fra Zoran Bibić.
DFK Zapisnik III.
“Zapisnik Franjevačkog samostana sv. Antuna u Našicama” priredili su znanstvenici Šime Demo, Maja Rupnik Matasović, Tamara Tvrtković i Mislav Gregl. Transkripciju, leksikon, dodatke i kazala priredio je Milan Vrbanus, stručni recenzenti su Vlasta Švoger i Mijo Korade, a lektorica Marija Pepelko. Knjiga na 520 stranica donosi mnoge zanimljive podatke o našičkoj povijesti, o vremenskim prilikama, o političkim, vjerskim i društvenim događajima te predstavlja duh franjevačkog bratstva i vremena koje opisuje.
Zapisnik 3. naslovnica
Autori „Zapisnika Franjevačkog samostana u Našicama“ ostavili su nam u naslijeđe prizore iz samostanskog i bratskog života svoga doba, sitnice koje život znače; ovjekovječili su kišna i sunčana razdoblja, probuđenu nacionalnu svijest i osjećaj za hrvatski jezik, tabule za željene i neželjene premještaje, zanimljive doživljaje, složene odnose s grofovskom obitelji Pejačević, pamćenja dostojne osobe te vesele i tužne događaje, poput ovog svibanjskog iz 1831., koji zorno opravdava u narodu omiljeni epitet grada „franjevačke Našice“ te prikazuje značaj jednostavnih i skromnih pronositelja mira i dobra u našem gradu i župi: „Budući da je godišnjica one kobne kazne potresom godine 1817., po trgu je služena javna pokornička molitva, jer su i inače dani prošnji, a zatim pjevana misa i nakon mise molitve s izlaganjem ciborija, kako bi se Bog ubuduće udostojao odvratiti taj bič od nas. Ovaj je mjesec svakodnevno kišilo, često čak i s tučom, no ipak s malom štetom, a dani nisu ljetni, nego jesenski, kao u studenom, naime, hladni, vlažni i škodljivi zdravlju…“

Zapisi iz života našičkih franjevaca prikazuju samostanski, crkveni, kulturni i gospodarski život te imaju veliku vrijednost za upoznavanje vjerskog i društvenog vida povijesti grada, crkve i ljudi ovoga kraja. Među protagonistima našičkog ljetopisa (kronike, zapisnika ili bilježnice) nalazimo mnoge poznate i zaslužne osobe iz hrvatsko-slavonske povjesnice: pisce, prosvjetitelje, gospodarske i kulturne djelatnike. Zato je “Zapisnik Franjevačkog samostana sv. Antuna u Našicama” vrlo vrijedan pothvat tima znanstvenika koji su imali hrabrosti približiti suvremenim čitateljima zapise iz prošlosti. Predstavljanje knjige pozorno su pratili mnogi građani te našički osnovci i srednjoškolci.
Ovogodišnji program Dana franjevačke kulture u Našicama započeo je humanitarnim koncertom duhovne glazbe “Maranatha” 7. svibnja, u suorganizaciji Humanitarne udruge „Dar dobrote“, Grada Našica i Franjevačkog samostana Našice i medijsko pokroviteljstvo Radija Našice, tijekom kojeg su u prepunoj dvorani Doma kulture pred oduševljenom publikom nastupili: Zvonimir Kalić s pratećim sastavom Noel, slavljenički tim Doma molitve Slavonski Brod, VIS Damjan, župe sv. Filipa i Jakova iz Vukovara te zbor Snaga Duha, župe sv. Antuna Padovanskog iz Našica. Višednevna duhovna, kulturna i znanstvena manifestacija nastavljena je 14. svibnja predavanjem na temu “Kršćanske vrijednosti braka i obitelji danas”, koje je održao dr. sc. Vice John Batarelo, sociolog i aktivist udruge „Vigilare“ i inicijative „U ime obitelji“ te predstavljanjem Zbornika radova znanstvenog skupa „Isidor Kršnjavi – veliki utemeljitelj“ (Zagreb, 21. – 23. studenoga 2012., izdavači Institut za povijest umjetnosti i Hrvatski institut za povijest povodom 90. obljetnice smrti Isidora Kršnjavoga, velikana hrvatske kulture i franjevačkog subrata), koje se održava 16. svibnja u Zavičajnom muzeju, a program DFK 2017. završava koncertom marijanskih pjesama u izvođenju crkvenog zbora i pjevačkog zbora HKD „Lisinski“ Našice u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama.

Marija Pepelko